Svet Automobila - Hrvatska

Cijena litre benzina uskoro 10 kuna?

Hoće li litra najprodavanijeg benzina eurosupera 95 BS uskoro ponovo doseći psihološku granicu od 10 kuna za litru? Pitaju se se to mnogi vozači, ali i ostali zabrinuti da bi rast cijena goriva mogao potaknuti povećanje cijena ostalih proizvoda i usluga, a time i inflaciju.

Cijene tog benzina posljednjih su tjedana porasle nekoliko puta, pa su već stigle do 9,65 kuna za litru, dok su kod onih s 98 i 100 oktana već dugo više od 10 kuna. Ni cijena najprodavanijega dizelskoga goriva – eurodizela BS nije puno niža od eurosupera 95, samo 21 lipu, a potkraj studenoga i cijeli prosinac čak je bila i viša ili podjednaka cijeni najjeftinijeg benzina.

Kad se tome doda očekivanje da bi, barem prema podacima iz prvog dijela ovog dvotjednog obračunskog razdoblja, cijene goriva u utorak mogle ponovo porasti te najave stručnjaka da bi cijene nafte na svjetskim tržištima, a onda i goriva, mogle znatno skočiti zbog iranske krize, ne čude očekivanja stručnjaka da bi i cijene najjeftinijeg eurosupera uskoro mogle preskočiti tu okruglu psihološku granicu. Štoviše, možda je i znatno nadmašiti.

Uz rast cijena goriva na za Hrvatsku relevantnom mediteranskom tržištu, takva crna očekivanja najviše potiče produbljivanje krize i uporno »zveckanje oružjem« Iranaca i Amerikanaca oko Hormuškog tjesnaca.

Riječ je o strateški jako važnom prolazu koji povezuje Perzijski i Omanski zaljev, odnosno Indijski ocean. Kod toga je najbitnije da kroz njega, prema riječima stručnjaka, prolazi čak 40 posto ukupnog svjetskog izvoza nafte iz tamošnjih tim energentom vrlo bogatih država kao što su Saudijska Arabija, Kuvajt, Iran, Ujedinjeni Arapski Emirati, Katar i Bahrein.

Zato i ne čudi da mnogi upozoravaju kako bi eventualno zatvaranje tog tjesnaca, čime Iran prijeti ako EU ostvari svoje najave da će zabraniti uvoz njihove nafte, svjetske cijene nafte katapultiralo za 50 pa i 100 posto. Kad se tome doda sve napetija situacija u Siriji te najave štrajka u najvećem afričkom proizvođaču crnog zlata Nigeriji, jasno je da nas vjerojatno čeka uzbudljivo razdoblje i možda znatno više cijene nafte.

Koliko su svjetske cijene nafte osjetljive na mogućnost ratnih sukoba na tako strateški važnim mjestima, pokazuje podatak kako su prvog radnog dana u ovoj godini zbog iranskih prijetnji da će zatvoriti Hormuški tjesnac i lansiranja projektila na njihovoj vojnoj vježbi ubrzo skočile za više od četiri posto.

Analitičari upozoravaju da je cijena tone benzina u Europi već iznad razine zabilježene tijekom libijske krize, a nitko ne može sa sigurnošću predvidjeti što nas čeka idućih tjedana.

Naime, diplomati su objavili da su vlade zemalja Europske unije postigle preliminarni sporazum o zabrani uvoza iranske nafte u EU, ali još nisu odlučile kad će taj embargo stupiti na snagu. Unatoč tome, nakon toga su cijene nafte odmah skočile jer u takvim neizvjesnim situacijama raste potražnja za crnim zlatom.

Dodatno zabrinjavaju procjene stručnjaka da u slučaju izbijanja oružanog sukoba između Irana i SAD-a te zatvaranja Hormuškog tjesnaca glavni problem neće biti visoke cijene nafte nego njezin nedostatak na svjetskom tržištu jer se u kratkom razdoblju ne bi moglo osigurati dovoljno nafte za zadovoljavanje svjetske potražnje. Pitanje je, naime, koliko bi Saudijska Arabija i drugi veliki izvoznici mogli brzo povećati proizvodnju nafte i transportirati je kupcima drugim smjerovima da bi nadoknadili naftu iz Perzijskog zaljeva. Zato neki stručnjaci procjenjuju da bi u tom slučaju cijene goriva i u Hrvatskoj mogle skočiti na čak 15 do 20 kuna po litri. Naravno, ako Vlada tada ne bi smanjila porezna opterećenja i izdvajanja za ceste i autoceste koja se plaćaju u sklopu cijene goriva.